Bugari žale za komunizmom

0

Mladi Bugari ne znaju ništa o komunističkom razdoblju svoje zemlje

 

Oko 94 posto mladih od 16 do 30 godina rekli su da ne znaju ništa o komunističkom razdoblju, zaključak je te studije provedene među 1200 Bugara starijih od 16 godina.

 

Dvadesetpeta godišnjica pada Berlinskog zida ne znači ništa za 40 posto Bugara od 16 do 60 godina.

 

Jedva trećina njih zna da su demokratske promene u istočnoj Europi počele 1989, a više od 70 posto nije čulo za svetske čelnike koji su doprineli tom događaju poput Mihaila Gorbačova, Helmuta Kola, Margaret Tačer i Ronalda Regana.

 

Više od polovine ispitanika odobrava rad vlade bugarskog komunističkog diktatora Teodora Živkova (1954.-1989.) koji je otišao s vlasti 10. novembra 1989., dan nakon pada Berlinskog zida.

 

55 posto ima o njoj pozitivno mišljenje, a jedva 25 posto negativno, dok je 1991, dve godine nakon pada režima, njome bilo zadovoljno 76 posto, a nezadovoljno 16 posto građana.

 

Pozitivne ocene o razvoju Bugarske u vrijeme komunizma prevladavaju, 43 posto, a 14 posto je negativnih.

 

"Budući da nema šire javne rasprave o tome vremenu, prevladava žaljenje za izgubljenom socijalnom sigurnošću", istakla je Borjana Dimitrova, direktorka Alfa Risrča.

 

Postkomunistička tranzicija je razočarala većinu Bugara zbog korupcije, navodi se u studiji. Tek 2 posto građana misli da je uspostavljena vladavina zakona.

 

Najveći dobitnici u demokratizaciji zemlje jesu političari (41 posto) i mafijaši (27 posto), a najveći gubitnik je narod (54 posto), misle Bugari.

 

Autori studije žale što "školski sistem zanemaruje pouke iz novije istorije i što nedostaje javna rasprava" u kojoj bi se analizirale činjenice i posledice komunističkog vremena.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here