Anka Raščupanka
Deca i ekologija

Svetski dan bez duvanskog dima održava se svake godine 31. maja. Pokrenula ga je Svetska zdravstvena organizacija, 1987. godine. Duvan ubija preko 8 miliona ljudi širom sveta svake godine – 7 miliona direktno i 1,2 miliona indirektno.

Štetni uticaji duvanske industrije na životnu sredinu su ogromni i rastu, dodatno bespotrebno trošeći oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme. Uzgoj, proizvodnja i upotreba duvana truju vodu, zemljište, plaže i gradske ulice hemikalijama, toksičnim otpadom. Godišnje se uništi oko 3,5 miliona hektara zemlje za uzgoj duvana. Uzgoj duvana doprinosi krčenju šuma, posebno u zemljama u razvoju.

Pušenje je praksa u kojoj supstanca sagoreva, a dobijeni dim se udiše da bi se okusio i apsorbovao u krvotok. Duvanski dim u kome se nalazi 4.000 štetnih materija, od toga 43 kancerogenih, odgovoran je za oboljevanje i prevremeno umiranje od niza bolesti. Tu spadaju bolesti disajnih organa (hronični bronhitis, emfizem i rak pluća), kao i bolesti krvnih sudova srca, mozga i periferne cirkulacije.

Brojna istraživanja poslednjih decenija potvrdila su da konzumacija duvana i duvanskih proizvoda, kao i izloženost duvanskom dimu ili tzv. pasivno pušenje značajno doprinosi oboljevanju, invalidnosti i prevremenoj smrti u svim starosnim grupama, zbog čega se pušenje ne smatra samo lošom navikom već zavisnošću, tj. bolešću…

Dokazane su posledice pušenja na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u celini. Pušenje ne samo da uzrokuje mnoge bolesti i invaliditet sa smanjenjem kvaliteta i dužine života, ono izaziva milione smrti širom sveta svake godine, zbog čega se pušenje s pravom naziva ubicom broj 1 u svetu.

Francuz po imenu Žan Niko (od čijeg imena potiče reč nikotin) uveo je duvan u Francusku 1560. Iz Francuske se duvan proširio u Englesku. Prvi izveštaj dokumentuje engleskog mornara u Bristolu 1556. godine, koji je viđen kako “izbacuje dim iz nozdrva”.

Svetsko obeležavanje ovog dana ima za cilj da podigne svest javnosti o uticaju duvana na životnu sredinu – od uzgoja, proizvodnje, distribucije i otpada.