Anka Raščupanka
Deca i ekologija

U decembru 1994. Ujedinjene nacije proglasile su 17. jun za Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše. Ovi procesi su globalni problem i utiču na sve regione sveta.

Dezertifikacija ili širenje pustinje je proces pogoršanja kvalitete tla u relativno sušnim područjima. Biljni pokrivač se postepeno gubi, rastu samo travnate vrste vrlo skromnih zahteva. Ovo pogoršanje kvaliteta tla uzrokuje širenje, odnosno nastajanje pustinja ili uslova sličnih pustinjskim.

Dezertifikacija se može ubrzati vetrom, ispiranjem vodom i salinizacijom (zasoljavanjem). Većina ovih uzroka su zasnovani na ljudskom delovanju. Pored toga, prirodna kolebanja u količini padavina igraju određenu ulogu, tako da periodi suše mogu pokrenuti ili intenzivirati proces dezertifikacije.

Krčenje šuma se može smatrati jednim od najznačajnijih uzroka dezertifikacije. Povećanje poljoprivrednih površina, kao i potreba za ogrevnim i građevinskim drvetom u mnogim delovima sveta dramatično su smanjili šumske površine.

Najčešća ljudska intervencija u upravljanju prirodnim resursima u sušnim područjima se sastoji u prekomernoj ispaši. Broj grla stoke po jedinici površine u sušnim klimatskim uslovima je prevelika. Ispaša oštećuje biljni pokrivač brže nego što se može regenerisati.

Neprilagođeno korišćenje poljoprivrednog zemljišta ima veliki značaj u pojavi dezertifikacije. Nedovoljne tehnike navodnjavanja, nepravilna obrada zemljišta na padinama koja podstiče eroziju, kao i gajenje neodgovarajućih vrsta biljaka uzroci su promena u zemljištu i slabijeg rasta biljaka, što dovodi do pojačane erozije.

Posledice dezertifikacije imaju negativne ekološke i ekonomske posledice. Produktivnost zemljišta, posebno šumskog, ubrzano se smanjuje, a broj vrsta i jedinki značajno opada upravo u siromašnijim područjima zbog njihove velike zavisnosti od prirodnih resursa i često malih rezervi. Dezertifikacija smanjuje dostupnost osnovnih usluga ekosistema i ugrožava bezbednost ljudi.

Pošumljavanje se smatra merom koja obećava.

Suša

Suša je pojava koja se javlja kada se na nekom području pojavi značajan manjak vode kroz neko vremensko razdoblje i postaje sve češća u celom svetu.

Suprotno drugim prirodnim nesrećama, suša se pojavljuje postepeno, traje dugo i zahvata velika područja. Suša retko uzrokuje dramatične gubitke u ljudskim životima, ali pojava gladi kao direktne posledice, gubici u ljudskoj i životinjskoj populaciji ponekad su drastičniji od bilo koje druge prirodne katastrofe. Posledice suše su šumski požari i ubrzano isparavanje vodenih površina koji prouzrokuju velike padavine.