Irinej ide kod pape!

0

(Bez)uslovna podrška za posetu: Patrijarh Irinej sa Vladikama Srpske pravoslavne crkve
 

On je novosadskom "Dnevniku" rekao da je poziv u Beograd sredinom jula doneo šef vatikanske diplomatije Dominiko Mamberti.

 

Selidba u Pančevo

Predloženo je da sedište Biskupske konferencije bude izmešteno iz Beograda u Pančevo. Zašto?
– U Beogradu Katolička crkva nema odgovarajuću zgradu. U Pančevu je zrenjaninskoj biskupiji vraćena na temelju restitucije jedna od najlepših zgrada u samom istorijskom centru grada, takozvana Štapska zgrada, a Sveta stolica se složila da tu bude sedište biskupije. Svakako je bilo važno da sedište Konferencije, ako već nije u Beogradu, ne bude daleko od Beograda.

– I svi prisutni članovi Svetog sinoda, a i delegacija Svete stolice, bili su saglasni da do te posete treba svakako doći – kaže biskup Nemet. – Sada su u toku diplomatski pregovori u vezi s načinom organizovanja ove posete, što isto nije baš najjednostavnije, znajući programe pape Franje a i njegove svetosti, patrijarha Irineja.

 

On je, komentarišući činjenicu da u Saboru Srpske pravoslavne crkve nema saglasja o eventualnoj papine posete Srbiji, koju otvoreno podržava srpska vlast, Nemet je rekao da bi Irinejeva poseta Vatikanu "bila svakako ogroman korak napred u svakom pogledu".

– Vreme je da se neke teme skinu sa dnevnog reda jednom zauvek i da se sagleda razvoj shvatanja sabornosti, koji je od dolaska pape Franje u Vatikan u punom razvoju u Katoličkoj crkvi. Takav jedan susret će svakako pružiti mogućnost za razgovor i na bolne teme, koje se tiču više Republike Srbije i Hrvatske, manje Katoličke crkve, kao što su Drugi svetski rat i događaji posle njega – ocenio je zrenjaninski biskup.

Dr Nemet smatra da bi ta poseta bila prekretnica u jačanju ekumenskog dijaloga:

 

Neizvestan dolazak u Srbiju: Papa Franja

– Papu Franju posećuju patrijarsi drugih pravoslavnih crkava, najviši predstavnici jevrejskog i islamskog sveta. Poseta njegove svetosti patrijarha Irineja bila bi za obe strane ogroman znak poštovanja, bratske, hrišćanske ljubavi. Da je Srbija ovde bela tačka, to me podseća na one godine kada sam u zabavištu prvi put doživeo neslogu između nas dece i to samo "iz inata", bez ikakvog racionalnog temelja. Mi u Srbiji volimo da "iz inata" budemo drugačiji, što nije baš uvek korisno ni za ekumenske odnose.

 
Podsetimo, "Vesti" su u broju od 20. jula objavile da je Mambertijev poziv usledio baš na inicijativu Srpske pravoslavne crkve, kako tvrdi velečasni Milutin Novaković, portparol Beogradske nadbiskupije.

 

Sinod u klin, Sabor u ploču

Velečasni Novaković je ipak oprezan:
– Ne verujem da problemi mogu jednom posetom da budu rešeni. Jer, u ime SPC o eventualnom pozivu papi konačnu odluku ne donose patrijarh i Sinod, već Sveti arhijerejski sabor (crkvena skupština), koji čine svi srpski episkopi. A među njima je veliki broj onih koji na papinu posetu ne gledaju blagonaklono, kao i onih koji smatraju da još nije sazrelo vreme. I pre 11 godina sa papom Jovanom Pavlom Drugim u Vatikanu su se sastali mitropolit Amfilohije (Radović) i episkop Irinej (Bulović), pa ipak do papine posete Srbiji još nije došlo – napominje velečasni Novaković.

Novaković je tada našem listu rekao da je, uprkos centralizovanom ustrojstvu Rimokatoličke crkve, zbog čega bi iz Vatikana mogli zbog neprimerenih propovedi i postupaka da ukore potčinjeno sveštenstvo u Hrvatskoj, "hrvatski lobi izuzetno jak u Vatikanu, a kardinal Josip Bozanić je u papskom veću, koje nadgleda rad Vatikanske banke".

Prema rečima dr Ladislava Nemeta, susret u Vatikanu bi mogao da bude prilika za razgovor i o očekivanoj kanonizaciji, za SPC spornog, kardinala Alojzija Stepinca, kao i o ulozi Vatikana i rimokatoličkog sveštenstva, pre svega u Hrvatskoj i BiH, tokom Drugog svetskog rata, ali i prilikom raspada SFRJ i građanskog rata na teritoriji te bivše države.

On takođe smatra da bi taj susret bio pozitivan iskorak u smislu da SPC uputi poziv papi da dođe u Srbiju.

 

Kočnica ostrašćene izjave iz Hrvatske

Velečasni Novaković podseća da su 2003. godine mitropolit Radović i episkop Bulović od poglavara Rimokatoličke crkve darivani krstom i biskupskim prstenom i da je papa Jovan Pavle drugi tadašnjem srpskom patrijarhu kao svoj lični dar poslao ček na 100.000 dolara.
Dodaje takođe da je Rimokatolička crkva svojevremeno za srpsku bogosloviju u Nišu donirala više od 100.000 evra, a da je rimokatolički Karitas iz Slovenije posle nedavnih poplava darivao pomoć od 223.000 evra poplavljenima u Srbiji.
Naš sagovornik ukazuje da "nisu samo Jasenovac i Stepinčeva kanonizacija kamen spoticanja u crkvenim srpsko-vatikanskim odnosima, već i aktuelne propovedi jednog dela rimokatoličkog sveštenstva u Hrvatskoj".
– Njihove propovedi su više politički obojene i s nacionalističkim nabojem, nego što su hrišćanski miroljubive i međunacionalno pomirljive. I to ne može da ostane bez odjeka i reakcije druge strane. Šta god da oni u Zagrebu ostrašćeno urade, trpe rimokatolici u Srbiji, bez obzira na to što takvi postupci dolaze iz Hrvatske, a ne iz Vatikana. Naravno da i to utiče na SPC da stalno odlaže poziv papi da poseti Srbiju – kaže Novaković.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here