pixabay.com

Predijabetes je stanje u kojem su nivoi šećera u krvi viši od normalnih, ali još uvek nedovoljno visoki za dijagnozu dijabetesa tipa 2.

Iako povećava rizik od razvoja dijabetesa, srčanog i moždanog udara, ova dijagnoza istovremeno predstavlja i priliku za delovanje. Uvođenjem ciljanih promena u životni stil moguće je zaustaviti napredovanje bolesti, pa čak i potpuno preokrenuti stanje, piše Health.com.

Prilagođavanje ishrane

Ne postoji univerzalna dijeta za predijabetes, ali nekoliko ključnih strategija može pomoći u snižavanju nivoa šećera u krvi. Fokus treba da bude na smanjenju unosa dodatog šećera, koji se često skriva u prerađenoj hrani poput keksa, slatkih žitarica i gaziranih pića. Važno je smanjiti i unos rafinisanih ugljenih hidrata, poput belog hleba i testenine, jer ih telo brzo pretvara u šećer.

Umesto toga, birajte složene ugljene hidrate iz celih žitarica, pasulja i povrća bez skroba. Obroke obogatite nemasnim proteinima (riba, piletina, jaja), kao i zdravim mastima iz avokada, orašastih plodova i semenki. Ako vam obična voda nije privlačna, dodajte joj kriške voća.

Redovna fizička aktivnost

Kretanje povećava osetljivost na insulin, hormon ključan za iskorišćavanje glukoze. Preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti nedeljno, odnosno 30 minuta dnevno, pet dana u nedelji. Ne mora da bude u pitanju teretana šetnja posle večere, hodanje dok razgovarate telefonom, rad u bašti ili online vežbe jednako su korisni.

Gubitak viška kilograma

Čak i mali gubitak telesne mase može značajno poboljšati regulaciju šećera u krvi. Stručnjaci preporučuju smanjenje telesne mase za pet do sedam odsto kako bi se postigli vidljivi rezultati. Pre nego što započnete plan mršavljenja, obavezno se posavetujte sa lekarom.

Kvalitetan san

Nedostatak sna negativno utiče na osetljivost na insulin – istraživanja pokazuju da nekoliko neprospavanih noći može smanjiti osetljivost i do 30%. Poremećaji poput apneje u snu dodatno povećavaju rizik. Ako imate probleme sa spavanjem, obratite se lekaru.

Upravljanje stresom

Hronični stres povećava nivo kortizola – hormona koji remeti rad creva i utiče na metabolizam glukoze. Meditacija, joga, duboko disanje ili progresivna mišićna relaksacija mogu ublažiti negativan uticaj stresa na organizam.

Prestanak pušenja

Pušenje je značajan faktor rizika za razvoj predijabetesa. Prestanak je ključan, a najbolje rezultate daje kombinacija stručnog savetovanja i, po potrebi, proizvoda za zamenu nikotina poput flastera ili žvakaćih guma.

Kada promene nisu dovoljne

U nekim slučajevima lekari preporučuju lekove. Najčešće se koristi metformin, koji smanjuje proizvodnju glukoze u jetri i povećava osetljivost na insulin, čime se rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 smanjuje za oko 31%.

Takođe je važno proveriti uticaj drugih terapija. Neki lekovi – poput kortikosteroida, statina, beta-blokatora ili antipsihotika – mogu povećati nivo šećera u krvi, pa se preporučuje razgovor sa lekarom o mogućim alternativama.

Kada se obratiti lekaru?

Osobama sa predijabetesom preporučuje se redovno praćenje nivoa glukoze i A1C testa – obično jednom godišnje ili svake dve godine. Međutim, ako primetite simptome kao što su učestalo mokrenje, pojačana žeđ i glad, umor, zamućen vid, neobjašnjiv gubitak težine ili trnci u rukama i nogama – odmah se javite lekaru.

Predijabetes je upozorenje, ali i šansa. Pravilnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću, gubitkom viška kilograma, kao i brigom o snu i stresu, možete značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i poboljšati kvalitet svog života.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here