Na vidiku i penzija sa 76 godina

0

Prethodna vladajuća je još nemačka koalicija počela da radi na demografskoj strategiji i postepenom pripremanju građana na radikalne mere, koje jedino mogu da spasu Nemačku od izumiranja i siromaštva. Prva takva mera je da se sa sadašnje planirane penzije od 67 dođe do penzije sa 76 godina, piše magazin "Špigl". Druga stvar je doseljavanje u zemlju u do sada nepoznatim razmerama – do 2050. godine Nemačku bi moralo da nastani još 14 miliona stranaca!
O ovim stvarima, naravno, ne govori glasno nijedan političar, jer bi time samo zaplašio i iritirao građane. Nekad se taktizira upravo suprotno, pa aktuelna velika koalicija tako najavljuje penziju sa 63 godine (pod određenim uslovima), iako se to ne uklapa u demografsku strategiju, ali je zbog dobre privredne situacije momentalno moguće.
Sedamdesetih godina prošlog veka se u penziju išlo sa 65 godina, a prosečni životni vek je predviđao još 13 godina života. Njihovi unuci i praunuci će imati deset godina duži životni vek u proseku. Zašto onda oni ne bi išli 10 godina kasnije u penziju, postavlja se pitanje. Prema sadašnjem važi da se do kraja sledeće decenije uvede penzija sa 67 godina, ali dalekovidi Nemci su svesni da treba da menjaju kurs i podignu lestvicu na 76 godina za odlazak u rentu.
Na drugoj strani, planiranih 14 miliona doseljenika mora da nađe svoje mesto u nemačkom društvu. Trenutna imigraciona politika je takva da mora da se zaustavi priliv, kako bi se broj zaposlenih trajno stabilizovao, procenjuju eksperti. U Nemačku godišnje dođe oko 400. 000 stranaca više nego što se iseli, što je istorijski rekord i duplo više nego prosek u periodu od 1950 – 2000. godine.
Da bi se održala dinamika od 400.000 novopridošlica godišnje, vlada mora da vodi aktivnu politiku doseljavanja i igra na kartu zemalja sa visokim natalitetom Indija, delovi Afrike), jer se pretpostavlja da će se sadašnja uglavnom evropska migracija posle krize vratiti u svoje zemlje.

 

Roboti
Treća mogućnost za rešavanje demografskih problema, kako navodi "Špigl", više je u sferi fiktivnog, a reč je o povećanju produktivnosti kroz robotičku revoluciju, čime bi mogao da se finansira sve veći broj penzionera. Ovo su, međutim, samo puke želje, jer je produktivnost svuda na Zapadu u zastoju, konstatuje se u tekstu.

 

 

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here