EPA
Vaseljenski patrijarh Vartolomej

Vaseljenska patrijaršija priznala je crkvu Severne Makedonije za kanonsku čime je nastavila trend započet 2018. godine kad je, uz oštro protivljenje Ruske pravoslavne crkve, priznala Ukrajinsku pravoslavnu crkvu. Sinod Vaseljenske patrijaršije, kojim je predsedavao vaseljenski patrijarh Vartolomej, odlučio je da Makedonska pravoslavna crkva ubuduće nosi naziv Ohridska arhiepiskopija, te da joj se priznaje jerarhija predvođena arhiepiskopom Stefanom “za kanonsku i validnu u celom pravoslavnom svetu”, i time “uspostavlja kanonsko i liturgijsko jedinstvo sa njom”. Sinod Vaseljenske patrijaršije je odlučio i da se iz upotrebe isključuje termin “makedonska crkva”, kao i sve izvedenice reči “Makedonija”. Navodi se da je Vaseljenska patrijaršija i dalje zainteresovana za napredak crkvenog entiteta u Ohridu, kao i za napredak i poboljšanje odnosa između novoproglašene Ohridske arhiepiskopije i Srpske pravoslavne crkve. Ova odluka naišla je na oštro protivljenje u Ruskoj pravoslavnoj crkvi (RPC).

Sekretar Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, protojerej Igor Jakimčuk izjavio je da RPC priznaje isključiva kanonska prava SPC u Severnoj Makedoniji.

Milutin Stančić, jedan od osnivača Srpskog kulturno-informativnog centra Spona iz Skoplja, ocenjuje da je odluka Vaseljenske patrijaršije “dugo pripreman proces” koji “ne rešava i ne zaceljuje raskol”.

– Posle “ukrajinskog scenarija”, kad je priznata Ukrajinska pravoslavna crkva, i politički vrh u Severnoj Makedoniji je očekivao isto. Ali ovom odlukom o kanonskom priznanju dugogodišnji problem se ne rešava, niti se na ovaj način raskol zaceljuje. Na ovaj način je samo još više produbljen razdor – ističe Stančić i dodaje da je vladajuća garnitura u Severnoj Makedoniji odluku Vaseljenske patrijaršije predstavila kao uspeh svoje spoljne politike.

Međutim, naš sagovornik smatra da Makedonska pravoslavna crkva želi samostalnost, a ne crkvenost:

– Pritom, Niškim sporazumom iz 2002, SPC je nudila da se zadrži naziv “makedonski” što su tada odbili.

Protođakon dr Ljubomir Ranković, osnivač i urednik portala pravoslavne kulture i duhovnosti “Svečovek”, kaže da je Vaseljenska patrijaršija ovakvom odlukom prekršila dogovor koji je još pre 100 godina postigla sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

– Ovo je tužan dan za pravoslavlje. Neki potezi koje u poslednje vreme povlači carigradski patrijarh vrlo zabrinjivaju jer ne poštuju osnovna načela pravoslavlja – sabornost. Očigledno je da se pod političkim pritiskom, besprizorno ruši ustanovljeni kanonski poredak – naglašava dr Ranković.

Podseća su ugovorom između Vaseljenske i Srpske patrijaršije 1920. sve eparhije na teritoriji Makedonije postale deo SPC.

– Srpska patrijaršija je za to tada dala čak i neki novac, a sada je taj ugovor poništen. Najapsurdnije je što će najveću štetu imati makedonski narod i sveštenstvo jer im je za pogodnost da saslužuju sa drugim crkvama oduzeto ime, a autokefalnost jedino mogu da dobiju od Majke crkve, odnosno SPC – naglašava dr Ranković.

On je uveren i da će SPC na mudar način odgovoriti ovom izazovu:

– Uveren sam da će sve naše vladike na čelu s patrijarhom Porfirijem, koji se pokazao kao čovek dijaloga, pokazati onu mudrost koja je sada potrebna da bi se zaštitilo pravoslavlje u celini.

Narod razapet

Dr Ljubomir Ranković je uveren da makedonski narod i sveštenstvo nisu zadovoljni odlukom Vaseljenske patrijaršije i da je moguće da je neće ni prihvatiti.

– Taj nesrećni makedonski narod je razapet ambicijama Bugara sa istoka, Grka sa juga i Albanaca sa zapada. Uveren sam da će tek sada uvideti da je jedina koja se prema njima ponašala najbratskije i najmaterinskije bila SPC. Upravo od svoje Majke crkve oni mogu nešto da dobiju. Zato je i moja poruka da ne žure sa odlukama, da ne brzaju, da ne traže preko hleba pogaču – poručuje dr Ranković.

Bez autokefalnosti

Milutin Stančić ukazuje da se u saopštenju Sinoda Vaseljenske patrijaršije zapaža i niz drugih “detalja”:

– Navodi se da se MPC “prima u liturgijsko jedinstvo”, ali joj se ne izdaje tomos kojim se potvrđuje autokefalnost, niti joj se opredeljuje status. Sva pitanja upravnog karaktera mora da reši sa SPC u skladu sa kanonskim poretkom, što upućuje da Carigrad zapravo priznaje SPC da je ona nadležna.