Pixabay.com
Foto: Ilustracija

Očekuje se da će Australijanci uskoro biti primorani da plaćaju znatno više za voće, povrće, mleko i druge namirnice nego što su to činili do sada, zbog rastućih taksi za transport. Predviđa se da bi stalna poskupljenja mogla da se dešavaju u naredne tri godine.

Naime, doneta je odluka o povećanju naknada za transport, jer je po rečima blagajnika Džima Čalmersa ovo bila „najjeftinija opcija“. Ovaj namet je uveden 2006. godine i odnosi se na svaki litar dizela koji koriste kamioni i autobusi, a stvoren je za finansiranje održavanja i popravke puteva.

Federalni, državni i teritorijalni ministri saobraćaja glasali su za povećanje takse za šest odsto godišnje u naredne tri godine, a ova naknada je pojašnjena prošle nedelje u saveznom budžetu.

Rastući trošak naišao je na oštre kritike grupa koje smatraju da transportne firme i proizvođači hrane neće moći da podnesu veće troškove. Naime, grupe za transport i poljoprivredu upozoravaju da bi povećana taksa za korišćenje teških vozila, a za koju se očekuje da će prikupiti dodatnih 1,1 milijardu dolara u budžet tokom četiri godine, mogla da primora neka preduzeća da se stave katanac.

Izvršni direktor Nacionalne asocijacije za drumski transport, Voren Klark je rekao da će povećanje taksi prikupiti 101 milion dolara u narednoj finansijskoj godini i više od 391 milion dolara do 2026.-27.

– To je više od milijardu dolara koje će transportne kompanije morati negde da pronađu, i ukoliko to ne mogu da prenesu na kupce i krajnje potrošače, oni će propasti – istakao je Klark.

Predsednik Udruženja australijskih mlekara Rik Gladigau kaže da će povećanje taksi verovatno pogoditi i primarne proizvođače, kako u troškovima stočne hrane, tako i u troškovima isporuke, te da će to dodatno uticati na njihovo poslovanje.

– Ili će potrošač platiti više za australijsko voće i povrće, ili će farmeri odustati od rada, a mala preduzeća će se zatvoriti. Nešto mora da se desi. Ili će vlada poništiti ovu odluku ili će transportne kompanije, farmeri i mala preduzeća propasti, ili ćemo svi morati da platimo više za namirnice – naglasio je Bob Kater, nezavisni savezni poslanik iz Kvinslenda.

Međutim, blagajnik Džim Čalmers je branio ovo povećanje, rekavši da su ministri transporta iz cele Australije odlučili da je to najjeftinija opcija. Ali, pojedini proizvodi su već poskupeli, što su primetili mnogi potrošači.

Naime, proizvođači su zbog poskupljenja ulaznih stavki u njihove proizvode odlučili da smanje gramažu proizvoda, a da zadrže istu cenu. Praktično, cena ovih proizvoda po gramu je viša nego što je bila.

Tako su se tri artikla „smanjila“ u februaru ove godine. To su „Masterfuds“ beli luk u granulama, koji je pao sa 50 na 45 grama, dok je cena ostala 3,15 dolara.

Zatim, „Ric“ krekeri, gde se cena zadržala na 3,50 dolara uprkos tome što je gramaža sada 227, a bila je 300 grama. „Lindt“ maksi čokoladna poslastica košta 17 dolara za 354 grama, što je više od 16,50 dolara za ranijih oko 20 grama više.

– Zbog većih ulaznih troškova, proizvođači obično sprovode ono što je formalno poznato kao „strategija smanjenja sadržaja“ – objasnio je Geri Mortimer, profesor marketinga i ponašanja potrošača na Tehnološkom univerzitetu u Kvinslendu.

Sa novim taksama za teška vozila, izgleda da potrošače čeka još niz poskupljenja životnih namirnica.

Koliko će iznositi nove takse?

Prema novim povećanjima takse, naknade za teška vozila će porasti sa sadašnje stope od 27,2 centa po litru dizela na 32,4 centa do 2025. godine.

– Izbor je bio između povećanja od deset ili šest odsto, a mi smo se odlučili za nižu verziju. Ovo je uobičajena taksa za korisnike puteva, koju je 2006. uveo Džon Hauard – objasnio je blagajnik Čalmers.

Kako uštedeti 1.700 dolara godišnje?

Profesor Geri Mortimer sa Tehnološkog univerzitetu u Kvinslendu kaže da potrošači kada idu u kupovinu treba da gledaju jediničnu cenu proizvoda, koja pokazuje koliko košta proizvod koristeći standardnu jedinicu mere.

– U studiji koju sam sproveo sa kolegama, otkrili smo da su kupci mogli da uštede do 1.700 dolara godišnje na kupovini namirnica jednostavnim praćenjem jedinične cene kako bi doneli bolje informisane odluke – objasnio je Mortimer.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here