Bilo da želite da spasite životinje, zaštitite životnu sredinu ili jednostavno prilagodite ishranu, evo kakve promene možete da očekujete u svom telu kada izbacite crveno meso iz jelovnika.
Za Healthy, doktorka nauka Sali Voren otkrila je neke od benefita koji se mogu dogoditi ako iz ishrane izbacite crveno meso, ali je navela i jedan nedostatak.
Crveno meso ima visoku kalorijsku vrednost. Ako ga izbacite iz svakodnevne ishrane, mogli biste primetiti manji broj na vagi.
“Većina porcija mesa sadrži više proteina nego što je zapravo potrebno. Porcija od 90 grama govedine može imati oko 170 kalorija, dok porcija pasulja ima oko 100, a tofu oko 70 kalorija”, kaže doktorka Sali Voren.
U Srbiji registrovan prvi slučaj alergije na crveno meso izazvane ubodom krpelja
Na prvi pogled to možda ne izgleda kao velika razlika, ali vremenom se može nakupiti. U članku iz 2015. godine objavljenom u časopisu Journal of General Internal Medicine navedeno je da su ljudi na vegetarijanskoj ishrani gubili više kilograma nego oni koji su jeli meso, a vegani su gubili još više kilograma od onih koji su jeli jaja i mlečne proizvode.
Zdravom telu potrebna je dobra pH ravnoteža. Međutim, veliki deo savremene ishrane sastoji se od hrane koja stvara kiseline – uključujući i crveno meso.
“Crveno meso stvara visoko kiselo opterećenje koje telo mora da apsorbuje i neutrališe. Osim toga, visoka kiselost u telu stvara idealno okruženje za razvoj bolesti. Ako tome dodate stres i loš san, smanjuje se otpornost na bolesti sa visokom stopom smrtnosti, kao što su rak i dijabetes”, objašnjava Voren.
Telo sporije vari crveno meso u poređenju sa drugom hranom, što može izazvati zatvor, bolove u stomaku i pojačane gasove posle obroka sa velikim odreskom.
Iako u početku možete osetiti probavne smetnje kada izbacite crveno meso, to je uglavnom posledica prelaska na zdraviju hranu bogatu vlaknima.
Dugoročno, to pomaže razvoju zdravih bakterija u crevima, što može smanjiti upale u telu i učiniti da se osećate manje naduto. Studija iz 2015. godine pokazala je da vegetarijanci imaju niže stope upala u poređenju sa ljudima koji jedu meso.
Koža postaje čistija kada počnete da se hranite zdravije. Unošenje velikih količina voća i povrća, koje je bogato vitaminima A, C i E – poznatim borcima protiv slobodnih radikala – može pozitivno uticati na stanje kože.
Izbacivanjem crvenog mesa smanjuje se unos zasićenih masti, koje su povezane sa višim nivoima holesterola. Američko udruženje za srce preporučuje da najviše 5-6% dnevnog unosa kalorija dolazi iz zasićenih masti.
Ova ravnoteža može da smanji rizik od visokog holesterola, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama.
“Ovo nakupljanje se naziva ateroskleroza i može dovesti do koronarne bolesti, srčanog udara, moždanog udara, TIA (prolaznog ishemijskog napada) i periferne arterijske bolesti”, objašnjava Voren.
Iako visoki holesterol može biti nasledan, izbacivanje crvenog mesa svakako pomaže u njegovom smanjenju.
Izbacivanje crvenog mesa može smanjiti rizik od više ozbiljnih bolesti.
“Crveno meso često sadrži velike količine zasićenih masti, koje su povezane sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti i dijabetesa”, kaže Voren.
Studija iz 2018. godine, objavljena u European Heart Journalu, otkrila je da konzumacija crvenog mesa povećava nivo jedinjenja koje povećava rizik od srčanog udara.
Karnitin, koji izaziva proizvodnju TMAO (trimetilamin-N-oksida), jedinjenja koje proizvode bakterije u stomaku, dovodi se u vezu sa povećanim rizikom od srčanih bolesti.
Takođe, osobe koje konzumiraju govedinu mogle bi imati veći rizik od Alchajmerove bolesti. Studija iz 2017. godine, objavljena u British Medical Journalu, ukazuje na vezu između prevelikog unosa gvožđa (iz crvenog mesa) i razvoja bolesti.
Prema Voren, za dobar nivo energije potrebni su zdravo srce, dobar digestivni sistem, kao i opšte fizičko i mentalno zdravlje. Zamena crvenog mesa zdravijom hranom – kao što su pasulj, biljne masti, integralne žitarice, voće i povrće – može doprineti višem nivou energije.
Iako je moguće nadoknaditi proteine iz drugih izvora, neki ključni hranljivi sastojci dolaze gotovo isključivo iz crvenog mesa – poput vitamina B12 i gvožđa.
Na primer, 90 grama kuvanih školjki može imati jednako vitamina B12 kao porcija govedine. Ostali dobri izvori su tofu, sojini proizvodi, riba, sir i jaja. Ipak, mnogi stručnjaci preporučuju uzimanje suplemenata.
“Dodaci ishrani, naročito kvalitetan B12, mogu obezbediti potrebnu dnevnu dozu”, kaže Voren.
Mnogi ljudi, čak i oni koji jedu meso, imaju manjak magnezijuma. To je delimično zato što zemljište danas ima manje magnezijuma nego ranije, pa ni biljna ishrana više ne sadrži dovoljno ovog minerala.
Čak ni meso ne sadrži dovoljno, jer stoka ne dobija dovoljno magnezijuma iz hrane. Preporučuje se uzimanje dodataka sa magnezijumom i vitaminom D3, kao i probiotika – koji obezbeđuju korisne bakterije za zdravu probavu i apsorpciju hrane.
Monasi i neznaju sta je crveno meso i ostale vrste istog pa rade tesko a da im to ne steti telu i zive Bogme dug zivot