U modi je tući slabije

D. Dekić - Vesti
0
pixabay.com
Ilustracija

Serija jezivih snimaka vršnjačkog nasilja preplavila je Srbiju, a posle slučaja devojčice Aleksandre (15) iz Barajeva koju su vršnjakinje mesecima zlostavljale u školi i van nje, na društvenim mrežama su osvanule nove scene brutalnog iživljavanja tinejdžerke iz Zemuna nad školskom drugaricom, koju je oborila na travu i tukla, sve vreme je držeći za kosu, a u jednom trenutku je i sela preko nje, dok se u pozadini čulo skandiranje učenika.

Šamaranje, pesničenje i šutiranje postaje svakodnevica srpskih tinejdžera. Statistike kažu da svako četvrto dete u Srbiji trpi neki vid nasilja, dok u čak 86 odsto slučajeva maloletnoj žrtvi niko ne priskače u pomoć.

Grupa u kojoj se kreću mladima je, kako ističe psiholog Sunčica Jovanović, u adolescentskom dobu bitnija od roditelja i nastavnika.

– Zato teže da se dopadnu vršnjacima i pokažu se kao hrabri i dominantni, pa udaraju na inferiornije u grupi i dolazi do stravičnih scena. Toga je uvek bilo i biće, samo je sada ovaj odnos dobio na brutalnosti i oni nastoje da položaj među vršnjacima obezbede ugnjetavanjem slabijeg – objašnjava Jovanovićeva mehanizam funkcionisanja.

Tumačenje današnjice iz ugla psihoanalitičara je, kaže naša sagovornica, da “živimo u perverznoj kulturi”.

– Nema granica u ponašanju, niti suzbijanja nagona i filtriranja reakcija, već mladi rade šta im padne na pamet. Ima tu uticaja rijalitija i jezika okruženja na njihovo ponašanje, koje više nije ni nalik nekadašnjem “da stanem i razmislim”, već “što na um to na drum” – kaže naša sagovornica, dodajući da se izgubio i osećaj sramote, a ponašanje u javnosti svelo se na moto: “Imam pravo da ispoljim sve što osetim.”

Naša sagovornica smatra da društvo mora da sankcioniše nasilništvo. Odgovor ministra prosvete Mladena Šarčevića na slučaj u Barajevu je otkaz Dobrivoju Jeliću, direktoru srednje škole u kojoj se nasilje dogodilo. Do sada je sklonjeno 20 direktora srpskih škola zbog nereagovanja ili prikrivanja nasilja.

Kako kaže Dragana Janković, majka dečaka Alekse koji je stradao zbog vršnjačkog nasilja, direktor škole iz Barajeva je morao da bude smenjen jer je znao za nasilje, ali je dva dana ćutao o tome.

– Smenjeni su još neki direktori, ali ne znam koliko to može da bude delotvorno ako nema ozbiljne kazne poput oduzimanja licence ili zabrane rada u prosveti – kaže Jankovićeva za “Vesti”.

Tumačenja psihologa se, prema rečima naše sagovornice, svode na upiranje prsta u rijalitije i video-igrice, ali Dragana Janković smatra da su deca to poprilično prevazišla. Krivicu za stanje ona vidi u celom društvu jer mnogo toga ne funkcioniše, a ne radi se dovoljno na edukaciji mladih. Psiholozi, prema njenim rečima, ukazuju na uticaj rijalitija i video-igara, a Dragana Janković je uverena da su mališani “mnogo napredniji”.

– Pratim dešavanja na društvenim mrežama i vidim da model nasilja ima puno pratilaca, pa time osoba stiče popularnost i dobija nove pratioce. To je taj naopak doživljaj nasilja – zaključuje Dragana.

Ona smatra da bi možda najbolji lek protiv vršnjačkog nasilja bio da budu pokrenute radionice u kojima bi deca deci pričala kako su doživela vršnjačko nasilje i kako su se osećala.

Roditelji ucenjuju nastavnike

Dragani Janković (na slici) javljaju se roditelji iz cele Srbije i iznose razne slučajeve.

– Puno toga saznam jer mi pričaju o bahatosti i nezainteresovanosti nekih za sopstvenu decu i onih koji ne priznaju problem sa vaspitanjem, pa i nekim koji zastrašuju razredne starešine da će izgubiti posao ako progovore da njihovo dete zlostavlja vršnjake – kaže naša sagovornica i uz opasku da se prosveta otreznila kada je u pitanju nasilje, apeluje na društvo i roditelje da posvete pažnju tom ozbiljnom problemu.

Pred sudijom za maloletnike

Policija je po nalogu Odeljenja za maloletnike Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podnela je krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje protiv I. O. (15) i D. I. (14), koje su šamarale A. M. (15) u srednjoj školi u Barajevu.

One će biti saslušane, a radiće se i veštačenje povrede koju je devojčica zadobila. Postupak se vodi u skladu za Zakonom o maloletnicima, a u slučaj će biti uključeni roditelji i centar za socijalni rad.