pixabay.com

U Srbiji od dijabetesa boluje oko 750.000 ljudi, skoro svaki deseti stanovnik naše zemlje. Ovi pacijenti su u višestrukom riziku od razvoja kardiovaskularnih i bubrežnih oboljenja, što dodatno pogoršava njihovu prognozu i očekivanu dužinu života.

Uz to, epidemija koronavirusa uzrokovala je ograničen pristup lekarima i redovnim kontrolama, iako se radi o bolesnicima koji su u najvećem riziku od kovid 19 infekcije.

Prof. dr Nebojša Lalić, endokrinolog, predsednik Udruženja za dijabetes Srbije podseća da se u poslednjih pet godina dogodila prava eksplozija kada su u pitaju novi medikamenti u lečenju dijabetesa, a da poseban značaj ima grupa lekova koja se prvenstveno koristi kod dijabetesa, ali se ustanovilo da imaju i druga svojstva i da mogu poslužiti u dizajniranju terapije i kada su u pitanju neke druge bolesti.

– U najvećem fokusu će biti lekovi koji štite srce i krvne sudove, kao i bubrege. To su SGLT2 inhibitori, lekovi koji deluju na nivou zaustavljanja procesa ateroskleroze, a istovremeno utiču na stimulaciju lučenja insulina i redukciju gojaznosti – objašnjava Lalić.

Prof. dr Svetlana Apostolović, kardiolog u Kliničkom centru Niš i jedna od učesnika na kongresu navodi da je u lečenju pacijenata sa dijabetesom neophodno uključiti tim raznih specijalnosti kako bi se pacijent sagledao i lečio u celini, sa svim mogućim koomorbiditetima.

– Dijabetes je podmukla bolest, ne boli i dugo ne daje simptome. Sa postavljanjem dijagnoze dijabetesa, možemo konstatovati već poodmakle promene na mnogim organima. Najčešće su zahvaćeni arterijski krvni sudovi i bubreg. Nema osobe koja pored dijabetesa nema i još neki faktor rizika za razvoj ateroskleroze, povišen krvni pritisak, gojaznost, a gotovo svi imaju povišen nivo masnoća u krvi – navela je ona.

Napomioje da je potrebno da što ranije uključimo dokazane protektivne hipoglikemijske lekove , koji smanjuju rizik za nastanak infarkta miokarda, moždanog udara i razvoja srčane slabosti.

– Danas postoje lekovi za lečenje dijabetesa, čija aktivna supstanca pored efikasne kontrole nivoa šećera u krvi, štiti srce, mozak i bubrege pacijenata. Ovi lekovi deluju potpuno nezavisno od insulina te je rizik za hipoglikemiju minimalan, a samim tim se smanjuje kardiovaskularni rizik koji nosi hipoglikemija – objašnjava Apostolović.

Prof. dr Radomir Naumović, nefrolog u Kliničko-bolničkom centru Zvezdara navodi da je poslednje dve decenije dijabetesna nefropatija vodeći uzrok hronične bolesti bubrega, a samim tim i vodeći uzrok nastanka petog stadijuma hronične bolesti bubrega kada se bolesnici moraju lečiti dijalizom ili transplantacijom.

– Oko 30 odsto pacijenata u našoj zemlji je na dijalizi zbog posledica dijabetesa. Povišena koncentracija šećera u krvi pomoću nekoliko mehanizama dovodi do oštećenja bubrega, prvenstveno krvnih sudova bubrega. To je samo početak, jer ukoliko se dijabetes ne leči kasnije dolazi do oštećenja svih ostalih struktura bubrega – napominje prof. dr Naumović, a navodi se u saopštenju.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here