Iako većina ljudi širom Evrope i dalje obožava tradicionalna jela i ukuse, među stručnjacima iz oblasti zdravlja sve je više onih koji preispituju navike u ishrani – naročito u pogledu prekomerne konzumacije mesa. I kod nas u Srbiji, slično kao i u ostatku Evrope, meso je često u centru tanjira, dok povrće, žitarice i mahunarke imaju sporednu ulogu. Ipak, naučni dokazi o štetnosti ovakve ishrane se gomilaju i podstiču zdravstvene radnike da zazvone na uzbunu: vreme je da napravimo novi balans na tanjiru – radi očuvanja i unapređenja sopstvenog zdravlja i budućnosti proizvodnje hrane.
Nova velika anketa među evropskim lekarima i dijetetičarima – poziv vladama država da podstiču manju potrošnju mesa
Nova anketa među evropskim zdravstvenim radnicima (doktorima i dijetetičarima) otkrila je da većina veruje da ljudi u Evropi jedu previše mesa – i da je vreme da vlade zemalja preduzmu nešto povodom toga. Studija koju je inicirala organizacija Madre Brava, koja se bavi pitanjima zdravlja i klimatskim izazovima, anketirala je zdravstvene radnike u Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Španiji i Italiji.
Rezultati su zaista upečatljivi:
– 91% se složilo da Evropljani jedu nezdravu količinu mesa.
– 95% bi podržalo uvođenje zdravstvenih upozorenja na pakovanja crvenog mesa i mesnih prerađevina.
– 87% veruje da bi javne institucije, poput škola i bolnica, trebalo da služe manje mesa na meniju.
– 82% bi želelo da vlade njihovih država urade više po pitanju promovisanja ishrane bogatije biljnim namirnicama.
Preterana konzumacija mesa zabrinjava zdravstvene radnike, jer kao posledicu vide ogroman broj ljudi koji se nepotrebno razboljevaju od bolesti koje bi mogle biti sprečene, kao što su na primer srčane bolesti ili rak.
Više mesa u ishrani se nažalost doživljava kao simbol prosperiteta
Globalna potrošnja mesa početkom 60-ih godina prošlog veka je bila oko 23 kg po stanovniku da bi se za narednih 50 godina – udvostručila. Današnja potrošnja varira u zavisnosti od dela sveta i ekonomskog bogatstva. SAD i zemlje Evropske Unije su svakako na vrhu potrošnje mesa po stanovniku. Pa tako stanovnici evropskih zemalja danas u proseku konzumiraju oko 66 kilograma mesa godišnje po stanovniku, mada postoje i razlike od zemlje do zemlje. Španci na primer prosečno jedu meso 4 puta nedeljno, dok je jedna novija anketa među Britancima pronašla da svaki peti jede meso – u svakom obroku.
Zdravstveni stručnjaci se očigledno slažu da potrošnja crvenog mesa i mesnih prerađevina mora da se smanji zarad javnog zdravlja. Naime, ovi proizvodi su povezani sa višim rizikom od hroničnih bolesti – srčanim bolestima, rakom debelog creva i dijabetesom tip 2. Više mesa možda godi čulu ukusa i uklapa se u tradicionalna jela, ali sa prevelikom cenom za zdravlje stanovništva.
Dobri primeri državnih inicijativa za smanjenje potrošnje mesa
Iako SAD nije dobar primer, jer državna politika godinama podstiče rast mesne industrije i potrošnje mesa, pojedine njene države ipak preduzimaju neke korake u dobrom pravcu. U državi Masačusets nedavno je predložen zakon „Bean New Deal“ – koji bi obavezao restorane u okviru javnih institucija da služe bar jednu zdraviju opciju sa biljnim proteinima tokom svakog obroka. Nedavno je i grad Njujork objavio da će mesne prerađevine biti uklonjene sa menija restorana svih javnih ustanova do 2026. godine.
I neke evropske zemlje takođe već preduzimaju korake ka uvođenju plant based strategija sa ciljem da omoguće zdraviju i održiviju ishranu za svoje stanovništvo. Za to vreme, paradoksalno, Evropski parlament trenutno debatuje o tome da li da uvede zabranu na korišćenje termina „burger“ ili „kobasice“ za plant based proizvode. Ova nesrećna rasprava usmerena ka slabljenju inovativne industrije koja postaje konkurent proizvođačima mesa – totalno je u suprotnosti sa porukom o zabrinutosti za javno zdravlje zbog preterane konzumacije mesa koja dolazi od zdravstvenih radnika.
Srpska realnost – kultura ishrane zasnovana na preterivanju
Potrošnja mesa po stanovniku u Srbiji se kreće oko 40 kg, što je nešto manje nego u Evropi, ali razlog je isključivo slabija kupovna moć, a ne zdravije navike. Tradicionalni obroci nam se po pravilu oslanjaju na meso i mesne prerađevine, često u kombinaciji sa rafinisanim brašnom i mlečnim proizvodima punim zasićenih masti. Iako tvrdimo da volimo domaću kuvanu hranu – tipičan tanjir u Srbiji je retko bogat biljnim namirnicama.
S obzirom na stalan porast srčanih bolesti (i to kod sve mlađih ljudi), gojaznosti, dijabetesa i raka, u čijem nastanku uz druge faktore ishrana svakako igra veliku ulogu, vreme je da i naši zdravstveni radnici, poput evropskih, pozovu državu na akciju.
U okviru Plantbased.rs verujemo da je svaki, čak i mali korak ka više biljaka u ishrani važan – za sve nas lično, ali i celu zajednicu. Deleći ovakve priče i inicijative želeli bi da inspirišemo pomak ka zdravijem modelu ishrane – pronalaženjem novog balansa namirnica na tanjiru – u pravcu više prostora za mahunarke, cele žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i semenke.
Tako je bravo naučnici, ma koji god to bili. Manje mesa, i nestaju sve bolesti. Daje nam više McDonalda, energetskih pića, začinjenih nudli, čipseva … dajte deci da puše elektronske cigare. Dodajte još genetski modifikovane hrane….. s…. Nam se od ovakvih obrazovnih tekstova.