YT Printscreen

Živimo u jednom euforičnom vremenu kada su u pitanju biznis, inovacije, primena veštačke inteligencije i drugih proizvoda tehnološke revolucije. Pod uticajem savremenih tehnologija poslovni ambijent se radikalno promenio kao i struktura privrede u Srbiji i globalno dok digitalizacija briše jaz između urbanog i ruralnog, ocenio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije (PKS) u podkastu Telkast.

U turbulentnim i trusnim vremenima, po rečima Čadeža, iskoristili smo jedan od naših većih talenata, a to je da preživimo, tranformišemo se, budemo fleksibilni i ojačamo našu privredu.

– U proteklih 10 godina duplirali smo BDP, nezaposlenost je više nego duplo manja sa 23 -25 procenata pala je na manje od devet odsto. Sve više novca ostaje u kompanijama za reinvestiranje, dosta je stranih investicija, Srbija je iskoristila prednosti “nearshoring”-a i upravo je 2/3 ulaganja evropskih kompanija u region, došlo u našu zemlju – ističe Čadež.

Za razliku od ranijih vremena kada su radna mesta bila zasnovana na nižim tehnologijama, postavljajući digitalizaciju kao prioritet i zanimljivom politikom, uspeli smo da preskočimo nekoliko koraka i razvijamo ekonomiju zasnovanu na znanju.  Naš prvi izvozni proizvod nije više malina nego softver, koji raste po stopi od 40 odsto godišnje. Broj zaposlenih u IKT sektoru je šest puta veći i ne obuhvata samo programere već i zanimanja kao što su ekonomisti, psiholozi i druga, dodaje predsednik PKS.

Ističe da je digitalizacija već tu, da je neminovnost, kao i da nema kompanije niti čoveka u svetu biznisa da ne koristi digitalne alate, veštačku inteligenciju i druge prednosti tehnološke revolucije.

Digitalizacija, po rečima Čadeža, briše jaz između urbanog i ruralnog što najbolje pokazuje podatak da 300.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i farmera koriste digitalnu bazu podataka e-agrar koji je i ujedno i najtraženija reč na netu u Srbiji ovo godine.

Svaka nova tehnologija koja dolazi ima svoje rizike i prednosti, uvek je to isto pitanje počev od vremena kada se pojavila parna mašina, zatim televizor, faks, kompjuter i internet.

– Ne možete da zaustavite tehnologiju ona jednostavno dolazi ono što možete da radite je kontrol risk menadžment, da regulišete kako najmanje može da bude štetna – naglašava Čadež.

Podseća da je PKS pre pet godina osnovala Centar za digitalnu transformaciju koji uz podršku stručnih konsultanata pomaže kompanijama da prođu kroz procese digitalne transformacije poslovanja i budu konkurentnije.

– Već imamo 5.000 kompanija koje su prošle kroz digitalnu strategiju, oko 1.000 ih je već implementiralo ozbiljne programe – rekao je Čadež i dodao da za programe CDT mogu da konkurišu sve kompanije od pekare preko turističke agencije do proizvodnje čipova.

Veliki iskorak za Srbiju i Beograd biće organizacija specijalizovane izložbe EXPO 2027, koja će kako objašnjava Čadež, obezbediti infrastrukturu, zatim izgradnju jednog od najmodernijih sajmova u Evropi, kao i biznis centara. Sve ovo stvalja Beograd na vodeće mesto na biznis mapi regiona i otvara prilike da u našu prestonicu, zbog odličnog položaja, prebace svoje centrale ovde.

– Za to vam je potrebna infrastruktura, potrebni su biznis parkovi, koje možete da izgradite ako imate nešto kao što je EXPO – ističe Čadež.

Najavljuje održavanje dve velike konferencije posvećene novim tehnologijama i inovacijama.  Jednu u saradnji sa  “Gitex” sajmom , koji je najveći sajam za tehnologije u Aziji i Evropi, dok će druga biti u saradnji sa  “Startup Genome”, jednom od najvećih svetskih organizacija za startapove.

Govoreći o komunikacijama, podseća da su se načini komunikacije dosta promenili, kao i da društvene mreže imaju posebnu ulogu. U korišćenju društvenim mreža, kako ističe, važno je biti autentičan i uvek tražiti nove načine komunikacije.

– Danas morate mnogo više da se potrudite da biste dobili vrstu balansa u različitim mišljenjima koja postoje oko neke stvari nego pre 10 godina, kada ste mogli da kupite dve tri novine ili pogledate dva tri sajta iz različitih uglova – ocenjuje predsednik PKS.

Na pitanje novinarke da li prati podkaste navodi da ih dosta sluša najviše iz domena veštačke inteligencije i njene primene u poslovanju, zatim dosta iz psihologije i geopolitike.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here