EPA-EFE
Ruski marinci u Sevastopolju na Krimu

Jačanje Rusije u crnomorskom regionu, nakon ulaska Krima u njen sastav, duboko je zabrinulo NATO. Velika Britanija i Turska u tom pravcu deluju kroz Ukrajinu: London finansira projekte “reintegracije” poluostrva, a Ankara podržava kijevsku “Krimsku platformu”. Šta je plan saveznika?

Zajednički neprijatelji

“Između Turske, Velike Britanije i Ukrajine nastaje neformalna trilateralna alijansa, koja je usmerena protiv Rusije i njenog uticaja u Crnom moru. Države pokušavaju da uvedu sopstvenu strukturu bezbednosti u regionu, pod svojim uslovima”, došli su do zaključka novinari jednog od vodećih grčkih i kiparskih medija “Greek City Times”.

Trougao se formirao postepeno. Prvo se pojavila osovina London-Ankara. Obe zemlje su se posvađale sa Briselom: London zbog Bregzita, a Ankara zbog kritika na račun predsednika Redžepa Erdogana. Nakon razlaza Velike Britanije i Evropske unije Turska je ostala lojalna Londonu. Proces je trajao više od godinu dana i Erdogan je uveravao: “Velika Britanija je naš važan i pouzdan strateški partner. Turska će nastaviti efikasnu i sveobuhvatnu saradnju sa Velikom Britanijom i posle Bregzita”.

Ankara je zahvalna što je Velika Britanija uvek podržavala integraciju Turske u razne zapadne strukture i, za razliku od drugih saveznika NATO-a, nije kritikovala politiku Erdogana. Tako je bilo i tokom vojne kampanje u Siriji i tokom aktivnog mešanja Ankare u libijske poslove.

Turska vojska je 2016. godine pokušala državni udar. Ustanak je ugušen, vlasti su se obračunale sa kritičarima i opozicijom. U zemlji je brzo sproveden referendum o amandmanima na Ustav. Ideju Erdogana je podržalo više od polovine glasača. Turska je postala predsednička republika, a šef države je dobio veća ovlašćenja.

EU je osudila puč, ali nije pružila očekivanu pomoć. Velika Britanija je drugačije postupila. London ne samo da je istupio protiv pobunjenika, već je i poslao ministra spoljnih poslova u Tursku. Tada je ministar bio Boris Džonson. Političar se pohvalio porodičnim vezama, jer je njegov pradeda po ocu Ali Kemal bio ministar unutrašnjih poslova Osmanskog carstva.

Reintegracija na ukrajinski način

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski se prošle jeseni sastajao sa premijerom Borisom Džonsonom i britanskim investitorima. Tada je govorio o predstojećem potpisivanju “važnog strateškog dokumenta” o razvoju pomorske flote Ukrajine, memorandumu od 1,25 milijardi funti. Vojna saradnja se, po svemu sudeći, neće ograničiti na flotu. Ukrajinski političari su nagovestili razmeštanje britanske baze u Nikolajevskoj oblasti.

Uskoro se na sajtu britanske vlade pojavilo saopštenje da je ambasada Velike Britanije u Ukrajini spremna da izdvoji deset hiljada funti za projekat “reintegracije” Krima u sastav Ukrajine. Program se zove “Otvorena budućnost”. Glavni cilj je otkrivanje primera kršenja ljudskih prava na Krimu i na teritorijama koje ne kontroliše Kijev na istoku Ukrajine, privlačenje krimskih Tatara, podsticanje njihovih prava i političkih aktivnosti.

Pošto je proveo nekoliko dana u oktobru u Londonu, Zelenski je poleteo u Istanbul na sastanak sa liderom Turske. Objavio je stvaranje “Krimske platforme” – međunarodnog foruma koji bi trebalo da pomogne Kijevu da vrati Krim. Vlasti Turske su podržale tu ideju. Prvi samit su planirali 24. avgusta na Dan nezavisnosti Ukrajine.

Ruska pretnja

Turska je, posle ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom, podržala Ukrajinu. Turske vlasti su na različitim mestima izjavljivale da “nikada neće priznati aneksiju Krima”.

– Ukrajina je jedan od prioritetnih pravaca u politici Turske. U republici se nalazi velika dijaspora krimskih Tatara. Turski birači se aktivno zalažu za povratak Krima u Ukrajinu, iako za to ne postoje preduslovi – rekao je turski stručnjak Amur Hadžijev.

Proturske nekomercijalne organizacije su osnivane na Krimu još devedesetih godina 20. veka. Tada, posle raspada Sovjetskog Saveza, Ankara i Kijev su prvi put počele da razmatraju “rusku pretnju na Crnom moru”. Pritom, razvijajući bliže bilateralne odnose sa Kijevom, Turska izbegava tenzije sa Moskvom.

Ruski eksperti smatraju da formiranje saveza Londona i Kijeva uz učešće Ankare odgovara i interesima Turske – pokušajima da se maksimalno proširi uticaj. Iako su, tvrde oni, kao i u slučaju Velike Britanije, osuđeni na neuspeh.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here