Situacija u Ukrajini podseća na raspad Jugoslavije

0

Vidi paralelu Ukrajina – SFRJ: Sergej Aksjonov, predsednik Saveta ministara Krima
 

On je dodao da se Kosovo otcepilo cenom mnogih ljudskih života kroz žestoku vojnu operaciju NATO, što Evropa i SAD zovu unikatnim slučajem, dok je unikatan slučaj zapravo krimski presedan, gde se povratak Krima u Rusiju desio bez pucnjave i ljudskih žrtava. Aksjonov je izrazio zahvalnost državljanima BiH i Srbije na priznanju rezultata svekrimskog referenduma.

 

Povratak Krima Rusiji je istorijski događaj

Aksjonov je napomenuo da je polovini građana Ukrajine više od 20 godina faktički bilo oduzeto pravo da odlučuju kojim će jezikom govoriti, koje svetinje poštovati, kao i pravo produbljivanja rodbinskih veza sa bratskom Rusijom.

"Povratak Krima u Rusiju je događaj od istorijskog značaja. Stanovnici Krima su u emocionalnom usponu, osećaju se ponosnima zbog toga što žive u Rusiji", naglasio je Aksjonov.

"Ovo je još jedan dokaz bratskog jedinjenja slovenskih naroda. Nadam se daljem širenju humanitarne i ekonomske saradnje sa vašim zemljama. Dođite kod nas. Mi smo otvoreni za prijatelje, za uzajamno korisni dijalog", rekao je Aksjonov za "Nezavisne novine".

 

Prema njegovim riječima, trenutna situacija u Ukrajini je u ćorsokaku, kijevski "pučisti" ne mogu čak da se dogovore između sebe, a kamoli sa narodom, a vlast ne želi da čuje za jugoistok Ukrajine.

 

Aksjonov je istakao da mora biti usvojen novi Ustav i provedena politička reforma, pre svega, u vezi sa decentralizacijom vlasti i da na vlast treba da dođe politička elita koja neće deliti zemlju na zapad i istok, nego će raditi za dobrobit naroda Ukrajine.

 

On je dodao da je Krim u Ukrajini samo nazivan autonomnom republikom, ali faktički, njime su rukovodili vladari iz Kijeva, koji su bili više zabrinuti svojim korporativnim interesima, što je dovelo do osiromašenja stanovništva.

 

"Prošlo je sasvim malo vremena, ali situacija se u potpunosti promenila. Porezi i prihodi ostaju u budžetu Krima. Vidljiv je i ekonomski rast, poboljšava se socijalno blagostanje, proširuju se prava municipalnih vlasti, društvenih organizacija, pre svega, nacionalno-kulturnih. Poštuju se humanitarna prava svih etničkih grupa na poluostrvu", naveo je Aksjonov.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here