29.04.2024
Home Blog

Oglasio se Peking o poseti Si Đinpinga Srbiji

0
Tanjug/AP
Predsednik Kine Si Đinping

Predstojeća poseta kineskog predsednika Si Đinpinga Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj prva je poseta šefa kineske države Evropi u poslednjih pet godina i od velikog je značaja za promovisanje opšteg razvoja odnosa Kine sa te tri zemlje ali i celom Evropom, izjavio je u Pekingu portparol Minsitarstva spoljnih poslova Kine Lin Đijan.

Posle njave da će na poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana, predsednik Kine Si Đinping od 5. do 10. maja posetiti te tri zemlje, Lin je ocenio da će ta poseta dati novi podsticaj jačanju mira širom sveta, prenosi Kineska medijska grupa (CMG).

Srbija je prvi sveobuhvatni strateški partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi, a dve zemlje imaju duboko čelično prijateljstvo, rečeno je u Pekingu.

Čelično prijateljstvo sa Srbijom

Poslednjih godina, pod strateškim vođstvom Si Đinpinga i predsednika Aleksandra Vučića, odnosi Kine i Srbije su održavani na visokom nivou, dve strane čvrsto podržavaju međusobne suštinske interese i velike zabrinutosti, dve zemlje imaju snažno političko međusobno poverenje, ostvarile su plodne rezultate u visokokvalitetnoj saradnji „Pojasa i puta“ i blisko koordinisale u multilateralnoj oblasti, naveo je Lin.

Svestrani razvoj kinesko-srpskih odnosa, dodao je, odgovara fundamentalnim i dugoročnim interesima dve zemlje i njihovih naroda, doprinosi održavanju međunarodne pravednosti i pravde i doprinosi regionalnom i svetskom miru i stabilnosti.

Tokom posete, Si Đinping će detaljno razmeniti mišljenja sa predsednikom Vučićem o odnosima Kine i Srbije i međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interesa, razmotriti načine za unapređivanje pozicioniranja odnosa Kine i Srbije i zacrtati kurs budućeg razvoja bilateralnih odnosa.

Kina očekuje saradnju sa Srbijom kako bi ovu posetu iskoristila kao priliku za dalju konsolidaciju čeličnog prijateljstva dve zemlje, produbljivanje političkog međusobnog poverenja, proširenje praktične saradnje, otvaranje novog poglavlja u istoriji odnosa između Kine i Srbije i davanje novog i većeg doprinosa izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću čovečanstva, rekao je Lin.

Prijateljstvo i sa Mađarskom

Tokom posete Mađarskoj, Si će se odvojeno sastati sa predsednikom Tamašom Šuljokom i premijerom Viktorom Orbanom, kako bi detaljno razmenili mišljenja o kinesko-mađarskim odnosima i pitanjima od zajedničkog interesa.

Uz podsećanje da se ove godine obeležava 75. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa Kine i Mađarske u Pekingu se očekuje da će Sijeva poseta podići bilateralne odnose na novi nivo, otvoriti novo poglavlje u kinesko-mađarskoj prijateljskoj saradnji, dati novi podsticaj razvoju odnosa Kine i EU i uvesti više stabilnosti i pozitivne energije u nemirni svet.

Prvo susret sa Makronom

Posetu Evropi Si počinje u Francuskoj koja je prva velika zapadna zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose na nivou ambasadora sa Kinom.

Kinesko-francuski odnosi su dugo bili na čelu kinesko-zapadnih odnosa. Poslednjih godina, pod strateškim vođstvom Si Đinpinga i predsednika Makrona, odnosi Kine i Francuske održavaju dobar zamah razvoja, uz plodnu stratešku komunikaciju, plodnu praktičnu saradnju, dubinsku razmenu među ljudima i u kulturi, kao i dobru komunikaciju i saradnju u međunarodnim i regionalnim poslovima, ocenjeno je u Pekingu, rekao je Lin.

Tokom posete, Si Đinping će razgovarati sa predsednikom Makronom i imati detaljnu razmenu mišljenja o odnosima Kine i Francuske, Kine i EU, kao i o međunarodnim i regionalnim pitanjima koja su od zajedničkog interesa.

Kina se raduje saradnji sa francuskom stranom kako bi ovu posetu iskoristila kao priliku da održava lepu tradiciju i aktivno se suočava sa budućnošću, dodatno konsoliduje političko međusobno poverenje, pojača solidarnost i saradnju, unapređuje sveobuhvatno strateško partnerstvo Kine i Francuske na novi nivo, ubrizga novi podsticaj u čvrst i stabilan razvoj odnosa Kine i EU i pruži novi doprinos promovisanju svetskog mira, stabilnosti, razvoja i napretka, naveo je Lin.

Berbok o opasnim “sivim zonama” na Balkanu

0
Kosovo online
Analena Berbok

Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok poručila je da se ne sme propustiti prilika da, pridruživanjem novih članica, EU postane veća i jača, a samim tim i sigurnija, dodajući da Unija ne može priuštiti da još jednom čitava generacija “sedi u čekaonici”, kao u zemljama Zapadnog Balkana.

Berbok je u saopštenju objavljenom na sajtu Kancelarije za spoljne poslove Nemačke, konstatovala da je od rata Rusije i Ukrajine proširenje EU geopolitička neophodnost.

– Političke i geografske “sive zone” na Balkanu ili na istoku EU veoma su opasne. Ne možemo sebi da priuštimo takve sive zone kao što su za Putina poziv na mešanje i destabilizaciju. Evropska unija se zalaže za slobodu, demokratiju i vladavinu prava. Kao i pre 20 godina, i danas milioni Evropljana ponovo vide priliku i obećanje da postanu građani EU. I ne možemo da priuštimo još jednom da čitavu generaciju nateramo da sedi u čekaonici EU, kao u zemljama Zapadnog Balkana. Ne smemo propustiti priliku da našu Uniju učinimo većom i jačom – a samim tim i bezbednijom. Naša Unija mira i slobode otvorena je za nove članove – navela je Berbok.

Ističe da bi pristupanje daljih zemalja Uniji bilo uspešno, mora da se obezbedi da EU ostane sposobna da preduzme mere i interno i eksterno. Kako ocenjuje, EU se mora reformisati i pripremiti za nove članice.

– Po mom mišljenju, ovo uključuje smanjenje prostora za veto u Savetu. Moramo ostati sposobni da delujemo iu budućoj Uniji koja potencijalno broji preko 35 članica. Ovo uključuje češće donošenje odluka velikom većinom, za razliku od postizanja jednoglasnosti. Čak i ako to znači da Nemačka – kao i svaka druga država članica – takođe može biti nadglasana. Moramo se odlučno baviti proširenjem i reformama – zaključila je ona.

Šolc: Krajnje je vreme da Crna Gora postane članica EU

0
Tanjug/AP
Premijer Crne Gore Milojko Spajić i kancelar Nemačke Olaf Šolc

Premijer Crne Gore Milojko Spajić sastao se danas sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu, koji je tom prilikom poručio da je krajnje vreme da se članstvo Crne Gore u EU ostvari i da je ta zemlja značajan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

– Vaš dolazak potvrđuje da smo bliski partneri. Krajnje je vreme da se članstvo ostvari, jer je obećanje za članstvo dato pre više od 20 godina. Izgledi za Crnu Goru su veliki, i nijedna zemlja u regionu ne sprovodi takve reforme. Ta opredeljenost za reforme je važna – naglasio je nemački kancelar.

Istakao je da Crna Gora sve odluke mora da donese sama.

– To važi i za dalje reforme u oblasti pravosuđa, koje treba brzo da se ostvare – navodi Šolc.

Istakao je opredeljenje Nemačke za ostvarivanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu.

– Tu spada i Berlinski proces, koji je motor regionalne saradnje. Mi to želimo da proširimo i produbimo. Drago mi je što ću tim povodom ponovo sresti Spajića, i što ćemo nastaviti razgovore koje smo danas započeli. Crna Gora je važan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu i graditelj mostova – naveo je Šolc.

Spajić je kazao da Crna Gora u Nemačkoj vidi strateškog partnera na evropskom i putu unapređenja vladavine prava, dodajući da je bitno da Crna Gora dobije Izvještaj o ispunjavanju privremenih merila (IBAR) u junu.

– Bitno je što ćemo dobiti šansu da se pridružimo zajedničkom tržištu. Pristupanje EU za Crnu Goru nije samo pitanje vrednosti, jedinstveno tržište je nešto što je jako bitno za nas – ocenio je Spajić.

PU Užice: Uhapšen muškarac iz Arilja zbog proizvodnje i prodaje droge

0
Foto: MUP

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Arilju uhapsili su B. M. (26) iz ovog mesta, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako se navodi u saopštenju PU Užice, policija je prilikom pretresa stana osumnjičenog pronašla 25 kesica sa amfetaminom, ukupne težine 111, 49 grama i vagicu za precizno merenje.

Osumnjičenom je najpre određeno zadržavanje do 48 sati i on je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom tužiocu, nakon čega mu je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu odredio pritvor do 30 dana, dodaje se u saopštenju.

Crna Gora: Sedmočasovno radno vreme do kraja godine

0
Pixabay.com

Ministarka rada i socijalnog staranja Crne Gore Naida Nišić najavila je danas da do kraja godine u Crnoj Gori može da se očekuje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.

Ona je za Radio Crne Gore rekla da će socijalna davanja u budućnosti biti pravičnija, kao i da neće biti ukidanja Fonda PIO, ali da će on biti reformisan, prenosi RTCG.

Nišić je kazala da su sve analize pokazale da je najveća nepravda pričinjena penzionerima koji su radni vek proveli u različitim državama, kao i da oko 3.500 penzionera iz bivših Jugoslovenskih država primaju penzije koje su, kada se saberu niže su od prosečne.

Ruske trupe su preuzele kontrolu nad selom Semenovka u Donjeckoj oblasti

0
EPA/Russian defence ministry

Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Semenovka u Donjeckoj oblasti, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su selo zauzele jedinice “Centar”, prenose RIA Novosti. Ministarstvo odbrane Rusije juče je saopštilo da je ruska vojska preuzela kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana.

Kako navode RIA Novosti, Novobakhmutovka se nalazi severozapadno od Avdejevke, na istoku Ukrajine, a preuzimanjem kontrole nad tim selom otvara se mogućnost da ruske snage opkole ukrajinske snage koje brane selo Berdiči.

Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski rekao je juče da se situacija na terenu pogoršala i da njegove trupe zauzimaju nove pozicije na najmanje tri linije fronta.

On je na svom Telegram kanalu naveo da ruske snage aktivno napadaju duž cele linije fronta, a da su ukrajinske jedinice prešle na nove linije zapadno od Berdičija, Semenovke i Novomihajlovke.

Radost Uskrsa u rukama dece

0
Lična arhiva
Tradicija farbanja jaja na delu

Učenici dopunske škole, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete Republike Srbije, a u okviru vannastavnih aktivnosti, okupili su se u Vizbadenu da bi učestvovali na takmičenju u oslikavanju uskršnjih jaja.

Ljiljana Mitić, Sanja Stojanović Bojković, Vladimir Živanov i Radmila Antešević

Važan događaj

Povodom ove manifestacije, nastavnik Vladimir Živanov je istakao da se radi o važnom događaju.

Manifestaciji prisustvovali brojni đaci

– Ovo je već tradicionalno okupljanje i takmičenje u oslikavanju jaja u Vizbadenu ali ove godine u malo drugačijem ambijentu. Naime, do sada su te aktivnosti obavljane u školskim učionicama, na redovnim časovima, no ove godine nije tako. Zahvaljujući donaciji i pomoći Milorada Živanovića i Marije Duvnjaku, našim zemljacima , vlasnicima restoranaBoothaus
u Vizbadenu, koji su nam dopustili da koristimo prostorije u ovom restoranu, mogli smo da organizujemo ovako velelepnu manifestaciju na kojoj učestvuje stotinak dece sa svojim roditeljima – rekao je Živanov.

Nikolina Mitrović

Vidljivost u zajednici

Živanov se zahvalio i na pomoći brojnim članovima naše zajednice.

– Ne smem propustiti priliku da iskažem zahvalnost Ljiljani Mitić, Radmili Antešević, Goranu Bunčiću i Darku Ljahoviću, dragim prijateljima i prijateljicama, koji pomoć pružaju u tehničkoj podršci, i naravno našem dragom prijatelju, ocu Aleksandru Markoviću, ovdašnjem parohu, čija je saradnja bila neizostavna svih ovih godina. On je ,kao i svake godine, obezbedio nagrade, a biće i deo žirija koji će izabrati najbolje radove. Nagrade će biti uručene na Uskrs ove godine – rekao je Živanov.

Dragan Balta, Đorđe Balta, Vladimir Živanov i Sanja Stojanović Bojković

– Moram da napomenem da mi je od samog starta cilj bio da što češće “izlazimo” iz školskih učionica da bismo bili vidljiviji kao škola, ne samo našoj zajednici ovde u Vizbadenu, nego i svim drugim ljudima pored kojih ovde živimo. Dobili smo nekoliko novih đaka za sledeću školsku godinu, koji su znali za sve naše aktivnosti, a ako bude prilike, najavljujem još mnogo novina za naredni period – sa ponosom i radošću ističe učitelj Vlada.

Početak lepe saradnje

Jedan od vlasnika restorana, Milorad Živanović istakao je veliko zadovoljstvo zbog priredbe.

– Sa velikom radošću i zadovoljstvom smo prihvatili ideju ovdašnjeg učitelja Vladimira Živanova da pomognemo ovu manifestaciju. Velika je radost videti u našem objektu ovoliki broj dece i već unapred se radujemo budućoj saradnji i aktivnostima o kojima smo razgovarali sa učiteljem – podvukao je Živanović.

Učenje o istoriji

Dragan Balta, koga smo pitali za utiske o ovom događaju, kaže da je njegov sin naučio mnogo zanimljivih stvari.

– Moj sin već tri godine pohađa srpsku nastavu i naučio je mnogo zanimljivih stvari. Voli da ide na časove kod učitelja Vlade i uči o istoriji svog naroda iz Srbije i Republike Srpske. Upoznao je mnogo drugara, što je za mene, kao roditelja veoma bitno. Ovo je prelepa manifestacija, sa veoma velikim brojem učesnika – zadovoljan je Balta.

Čuvarkuća

Đorđe Balta rekao je da se mnogo raduje zbog manifestacije i da se trudio da lepo oslika jaje, a sa ponosom napominje da je njegovo jaje prošle godine izabrano za “jaje čuvarkuću”.

Lepim pisanjem čuvaju ćirilicu

0
Lična arhiva
Učesnici programa lepog pisanja

Članovi udruženja Bečke poete svojim književnim večerima, druženjima i različitim manifestacijama već godinama neguju i čuvaju srpski jezik, pismo i književni govor. Ovog puta otišli su korak dalje, pa su u svom klubu održali prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice.

Jezik, a sa njim i pismo ne služe samo za sporazumevanje, već su daleko više od toga. Oni su obeležje jednog naroda, ono po čemu se njegovi pripadnici prepoznaju, izraz su nacionalne kulture i identiteta.

Mirel Tomaš, predsednica udruženja Bečke poete

Nacionalna kultura

Srpska ćirilica je autentično pismo koje pada u zapećak kako pod naletom digitalnog doba, tako i kod naših ljudi u tuđini, koji prirodno, nemaju često priliku ni da ga koriste. U želji da ćirilici dodatno da na značaju koji zaslužuje, predsednica Bečkih poeta Mirel Tomaš predložila je – prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice.

– Pored svih aktivnosti koje smo organizovali ove godine, predložila sam prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice, jer to niko do sada nije napravio, bar ne izvan granica naše otadžbine – kaže Tomaševa.

Takmičari bili posvećeni stvaranju

Danas se, primećuje, retko očekuje da neko piše, pa su rukopisi pored telefona – zaista retkost.

– Ovim našim takmičenjem smo pokazali da pesnici i umetnici ipak neguju svoje znanje i ne dozvoljavaju sebi da ih prati epitet da “ne znaju da pišu” – dodala je ona.

Vladan Marković, Dragica Mitić i Aleksandar Danilović

Sećanje na Vuka

Podseća da Srbi imaju tu privilegiju – da su narod koji ima dva pisma, zahvaljujući Vuku Karadžiću i njegovoj reformi srpske pismenosti. Zato je na priznanjima i zahvalnicama ugrađen motiv velikog reformatora srpskog jezika i jedne od najznamenitijih ličnosti u Srba. Knjiga jedinog našeg nobelovca Ive Andrića “Znakovi pored puta” bila je tema takmičenja. Svaki rad je bio skeniran, tako da su svi mogli da vide rukopis takmičara.

Katarina Marković

Andrićevi motivi

Prvo mesto sa najviše bodova osvojila je Dragica Mitić, pesnikinja koja već ima svoje tri zbirke pesama. Drugo mesto pripalo je mladom pesniku Aleksandru Daniloviću, za njegov kao studentski rukopis, a treće Vladanu Markoviću i njegovom umetničkom rukopisu. Ostali učesnici su dobili zahvalnice, takođe sa motivima našeg nobelovca.

Knjiga kao putokaz

Zahvalnice su dobili Marjan Denkov, Milena Dobrić, Katarina Marković, Viktorija Velkova, Sanja Nemet, Jadranka Stanojević, Stana Rakić Dokić, Dragica Nedeljković, Branislav Floranović, Zorica Mitić.

– Svi su sa ovog takmičenja odneli ponešto, kao nagradu, ali i poneku misao iz knjige ‘Znakovi pored puta’, da svima posluže kao ‘putokaz’ u životu, da nikada ne zaboravimo naša dva pisma kao osnovno obrazovanje – poručila je Mirel Tomaš.

Igra znanja

Mirel je za “Vesti” govorila o ambicijama prilikom realizacije ovog projekta.

– Želja nam je bila da pokažemo estetiku ćirilice u rukopisu, ali da to kao zabavnu igru znanja podelimo sa prijateljima i najbližima, pa i u klubovima koji se bave našim, srpskim jezikom. Prvi korak smo napravili mi, u našem klubu pesnika – zaključila je Tomaševa.

Škola ponos Tekeriša

0
Đ. Janković
Godina jubileja: Učenici su izveli prigodan program povodom Dana škole

Slavno selo Tekeriš, poznato po Cerskoj bici, prvoj srpskoj i savezničkoj pobedi u Velikom ratu, može da se pohvali i osnovnom školom kakve retko gde ima. U ovom selu se obrazovanje neguje tačno 181 godinu, od 1843, a pod krovom zgrade, u kojoj se školuju današnje generacije, prvi đaci u klupe seli su još 1884. godine. Time malo koja sredina može da se podiči. Najstarija škola u gornjem Jadru, jedna od najstarijih u lozničkom kraju, proslavila je u četvrtak 25. aprila 181. rođendan, a direktorka Jovanka Grujičić Miler podsetila je da se ove godine obeležava nekoliko važnih jubileja.

Pod zaštitom: Od 1990. školska zgrada je spomenik kulture

– Osim 181 godine trajanja obeležavamo još tri značajna datuma, 140 godina od kada se nastava odvija pod krovom ove školske zgrade, koja je od 1990. spomenik kulture i pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu, stogodišnjicu kako škola nosi ime vojvode Stepe Stepanovića, a u avgustu će biti obeleženo i 110 godina od Cerske bitke. Prošle godine smo za 180. rođendan dobili Povelju grada Loznice, a ove je na Dan državnosti Srbije škola odlikovana Sretenjskim ordenom, na šta smo veoma ponosni. Imamo sa izdvojenim odeljenjima ukupno 64 učenika, ali smo vrlo živa škola, prepuna aktivnosti, a naši učenici učestvuju na brojnim takmičenjima i postižu zapažene rezultate – rekla je ona na proslavi.

Jovanka Grujičić Miler

Matična škola u Tekerišu ima 30 učenika, a ostali su u četiri izdvojena odeljenja u lozničkim selima Gornja i Donja Badanja, Trbosilje i Sipulja. Od septembra će škola imati ukupno šestoro prvačića, ali ovde veruju da će se to u budućnosti popraviti. U školi ističu da se svi dobro sarađuju, u kolektivu, sa roditeljima, učenicima, vrlo su složni, solidarni, a svako dete dobro poznaju što je prednost manjih kolektiva. Jovanka Grujičić Miler kaže da će u narednom periodu raditi na tome da svako ko poseti spomen-kompleks posvećen Cerskoj bici, koji se nalazi nedaleko od škole, obavezno svrati i do nje. Škola je ne samo spomenik kulture već ima i istorijski značaj kao mesto gde su tokom bitke na Ceru u njenim učionicama bili previjalište i bolnica. Da progovore školski zidovi bi mnogo toga ispričali iz slavne istorije ovoga kraja.

Istorijat na tabli

– Planiramo da sa Turističkom organizacijom radimo na popularizaciji sela, da oni koji dođu vide da je ovde ugodno živeti. U toku je obnova puteva, pa će se uskoro novim asfaltom od Loznice do Tekeriša stizati za oko pola sata – kazala je Grujičić-Milerova.

Ljubinko Đokić

Ulažemo u obrazovanje

U ime gradske uprave čestitke je uputio Ljubinko Đokić, član Gradskog veća, koji je kazao da je “malo škola koje se mogu pohvaliti da 181 godinu obrazuju i vaspitavaju učenike”.

– Nažalost, migracija stanovništva iz sela u gradove nije zaobišla ni ovu sredinu. Nastojimo u lokalnoj samoupravi da dok god imamo i jednog jedinog učenika pod krovom škole ona bude uređena, a uslovi što bolji za rad i učenika i nastavnika. Nama je obrazovanje uvek bilo prioritet. Planirano je za njega ove godine oko 740 miliona dinara, a uz ulaganja u gradnju dve fiskulturne sale biće izdvojeno oko milijardu dinara. Svaki četvrti dinar iz budžeta grada odlazi na obrazovanje – rekao je Đokić.

Nagrade učenicima

Na proslavi Dana škole uručene su nagrade učenicima koji su bili najuspešniji na školskim takmičenjima, njihovim nastavnicima, a objavljen je i novi broj “Cerskog slova”, lista učenika i nastavnika ove škole. Posle bogatog kulturnog programa predstavnici grada i škole položili su venac na spomenik junacima sa Cera.

Nije svaki zločin genocid

0
Youtube/Radio Slobodna Evropa
Efraim Zurof

Rezoluciju o Srebrenici, o kojoj bi trebalo da se glasa u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati, jer bi, kako je naveo, označavanje Srebrenice kao genocida dodatno oslabilo sam značaj tog pojma koji služi kao važno upozorenje čovečanstvu o opasnostima ratova i sukoba,

rekao je jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof.

U autorskom tekstu za Tajms of Izrael ističe da nije svaki ratni zločin genocid i da su, pored ostalog, Srbi u Srebrenici poštedeli žene i decu.

– Da su Srbi imali nameru da počine genocid, pobili bi sve bosanske muslimane okupljene u Srebrenici – rekao je ovaj stručnjak za Holokaust.

Osvrnuo se na tekst bivšeg generalnog savetnika Svetskog jevrejskog kongresa Menahema Rozenzafta od 24. aprila ove godine objavljen u istom listu, u kojem on već u uvodu insistira da Generalna skupština UN mora da prizna masakr 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici, u julu 1995, kao slučaj genocida, ukazujući da Rozenzaft zapravo otkriva glavne nedostatke u svojoj žalbi.

– Da bi podržao svoj slučaj, Rozenzaft, tvrdi da, pošto želi da veruje da je Hamasov pokolj najmanje 1.200 izraelskih građana i stanovnika 7. oktobra bio čin genocida, imamo apsolutnu obavezu priznavanja i obeležavanja genocida i drugih zločina protiv čovečnosti – kaže Zurof.

Ako bi se, kaže Zurof, ovakvi i slični događaji klasifikovali kao genocid, pojam bi bio potpuno ispražnjen od svoje trenutne težine i značaja i izgubio bi bilo kakav uticaj koji ima do danas.

– Tako bi se, na primer, 11. septembar mogao nazvati genocidom, kao i japanski napad na Perl Harbur, ili u tom slučaju bombardovanje Hirošime i Nagasakija ili Drezdena i Hamburga u Drugom svetskom ratu, kao i stotine drugih tragičnih incidenata – istakao je Zurof i dodao da “rezolucija za koju treba da se glasa u GS UN definitivno ne bi trebalo da bude podržana”.

Vojna epizoda

Efraim Zurof kaže da se, iako se lako može poistovetiti sa inicijativama za obeležavanje pravih slučajeva genocida, ni smrtonosni upad Hamasa 7. oktobra na jug Izraela, ni ubistva u Srebrenici ne mogu kvalifikovati kao slučajevi genocida.

– Svaka od ovih tragedija je još jedna jedinstvena kratka epizoda u vojnim sukobima, koji su trajali mnogo duže, a koji u slučaju Gaze još traju. To je jedan od glavnih razloga zašto profesor Jehuda Bauer, doajen istoričara Holokausta, godinama insistira da se ono što se dogodilo u Srebrenici ne kvalifikuje kao genocid – ukazuje Zurof.

NAJNOVIJE