Ljudi gube više kilograma ako sami spremaju hranu nego kada jedu prerađenu i gotovu hranu, pokazala je prva studija koja je uspostavila jasnu vezu između ultraprerađene hrane (UPF) i telesne težine.
Učesnicima istraživanja davane su dve dijete sa istim nutritivnim profilom tokom osam nedelja. Jedna dijeta se sastojala od UPF proizvoda, dok je druga uključivala minimalno prerađenu hranu, piše “Gardijan”.
Na primer, dok je prva grupa za doručak jela pločice od žitarica i gotove lazanje (iz marketa), druga je jela ovsene pahuljice natopljene mlekom i jogurtom, kao i domaći špageti bolonjeze.
Profesor Kris van Tuleken, autor studije i knjige Ultra-Processed People, rekao je: “Globalni prehrambeni sistem trenutno podstiče loše zdravstvene ishode koji su povezani sa gojaznošću, posebno zbog široke dostupnosti jeftine, nezdrave hrane. Ova studija naglašava važnost ultraprocesiranja u uticaju na zdravlje, pored uloge nutrijenata poput masti, soli i šećera”.
Studija Univerzitetskog koledža u Londonu i UCL bolničkog NHS trusta osmišljena je kako bi se nadoknadio nedostatak kvalitetnih dokaza o zdravstvenim ishodima UPF hrane. Nalazi sugerišu da biranje minimalno prerađene hrane i kuvanje kod kuće, umesto kupovine ultraprerađene pakovane hrane ili gotovih jela, može biti efikasniji način za mršavljenje.
Minimalno prerađena hrana znači da je proizvod prošao minimalne izmene u odnosu na svoje prirodno stanje – na primer, voće, povrće, integralne žitarice, meso, riba i mlečni proizvodi poput prirodnog jogurta. UPF proizvodi su značajno izmenjeni i obično sadrže sastojke koji se ne koriste u domaćoj kuhinji, poput veštačkih aroma, konzervansa i emulgatora.
Osobe koje su pratile UPF dijetu unosile su u proseku 120 kalorija manje nego inače i izgubile 1% telesne mase tokom studije. Oni koji su pratili minimalno prerađenu dijetu unosili su 290 kalorija manje i izgubili 2% telesne mase u proseku, uključujući znatno više masnog tkiva. Istraživači navode da bi se to, tokom godinu dana, moglo pretvoriti u smanjenje telesne mase od 13% kod muškaraca i 9% kod žena.
Dr Samjuel Diken, prvi autor studije, rekao je da iako su prethodna istraživanja povezala UPF hranu sa lošim zdravstvenim ishodima, ne mogu se svi ovi proizvodi smatrati „urođeno nezdravim“. Ipak, objasnio je da zbog mekše teksture i veće kalorijske gustine, UPF proizvodi olakšavaju prejedanje.
Studija, objavljena u časopisu “Nature Medicine”, obuhvatila je 55 odraslih osoba sa prosečnim BMI od 32 (što ukazuje na gojaznost). Oni su bili podeljeni u dve grupe – svaka je pratila jednu dijetu osam nedelja, zatim se vratila na uobičajenu ishranu četiri nedelje, pa prešla na drugu dijetu sledećih osam nedelja.
Ishrane su bile nutritivno usklađene sa preporukama iz vodiča za zdravu ishranu “Eatwell Guide”. Učesnicima je dostavljana hrana sa više kalorija nego što im je potrebno, a rečeno im je da jedu koliko žele, kao i obično.
Učesnici su popunjavali i upitnike o žudnji za hranom, a rezultati su pokazali značajno smanjenje žudnje i veću sposobnost da joj odole kod minimalno prerađene dijete, u poređenju sa UPF dijetom – iako se gubitak težine često povezuje sa jačim žudnjama.
Tim je preporučio da kreatori politika uvedu upozoravajuće oznake, ograničena oglašavanja, progresivne poreze i subvencije kako bi se podigla svest i omogućila pristupačnost zdrave ishrane za sve.
Dr Ejdrijan Braun, još jedan autor studije, rekao je: „Kriza troškova života uticala je na prehrambene izbore ljudi. Zdrava hrana je do dva puta skuplja od nezdrave.“
Rob Persival, šef odeljenja za prehrambenu politiku u organizaciji “Soil Association”, rekao je: „Decenijama su smernice britanske vlade o zdravoj ishrani zanemarivale značaj prerade, pretpostavljajući da ultraprerađeni proizvodi mogu imati iste zdravstvene ishode. Sada znamo da to nije tačno.“
Portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite rekao je da je vlada naručila istraživanje kako bi se bolje razumeo uticaj UPF hrane na zdravlje i da je „posvećena borbi protiv gojaznosti i izgradnji zdravije Britanije“.
U međuvremenu, NHS bi trebalo da pomogne onima koji su završili terapiju lekovima protiv gojaznosti ili program mršavljenja, da ne povrate izgubljene kilograme.
Kako se dijete porede?
Minimalno prerađena
Doručak: Ovsena kaša sa cimetom i jabukom (pripremljena preko noći)
Ručak: Meksička piletina sa salatom
Večera: Domaća pita sa boranijom i kukuruzom
Ultraprerađena
Doručak: Pločica od ovsa i voća
Ručak: Pakovana tortilja sa piletinom
Večera: Gotova pita sa povrćem i kukuruzom