Smrt fašizmu opet u modi

0

Ovaj obrt, posle silne kampanje uklanjanja gotovo svega partizanskog iz istorije Beograda, nametnuo je pitanje da li se sve to čini kako bi se dodvorili ruskom predsedniku Vladimiru Putinu koji dolazi na svečanost u Beograd, ili je po sredi svojevrsna katarza i povratak antifašizmu.

 

Povratak "Otpisanih"

Sedamdesetogodišnjica oslobođenja Beograda neće biti puko svedena na polaganje venaca i svečane akademije. Beograd je ovog oktobra pokazati Evropi i svetu da je itekako u slavi i krvi platio oslobođenje od nacizma.

– Zanimljivo je da će tu biti čovek po kojem je nastao lik Prleta iz "Otpisanih", ali biće predstavljeno i mnogo neispričanih priča iz ovog doba.

 

Ključna poruka je da se ne zaboravi antifašizam i da se jasno pokaže da je Beograd grad slobode, uvek bio i ostaće – kaže narodni poslanik Milovan Drecun koji je na čelu organizacije vojne parade u Beogradu.

Pitanje je legitimno, tim pre što se Beograđani još sećaju dolaska bivšeg ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva u prestonicu na proslavu 65 godina oslobođenja. Podsetimo, tada je "u njegovu čast" renovirano Groblje vojnika Crvene armije koje bi možda sve do danas bilo zapušteno.

– Apsolutno sam uveren da to radimo zbog sebe! Mislim da je bila sramota što smo uopšte ukidali nazive ulica ljudima koji su oslobađali naš grad, ali se sad to ispravlja – kaže za "Vesti" Miloš Bogićević, sekretar republičkog SUBNOR Srbije.

Za veliku svečanost povodom oslobođenja Beograda u Srbiju su pozvane brojne delegacije veterana kako iz naše zemlje, tako i iz bivših republika Jugoslavije, ali i inostranstva.

– Pozvani su čelnici boračkih organizacija iz svih bivših jugo republika. Iz Hrvatske nam stižu Franjo Habalin, prvi čovek SABA, te Ivan Sumić. Dolaze Slovenci, Crnogorci, obe delegacije iz BiH. U Beograd stiže i Mihail Majsejev, čelnik organizacije veterana Rusije, kao i predstavnici Belorusije, Ukrajine, Azerbejdžana.

 

Biće tu svi koji su učestvovali, ali i ugledne evropske organizacije poput Britanske kraljevske legije, italijanskih partizana, francuskih veterana i predstavnika iz cele istočne Evrope – dodaje Bogićević.

On kaže da je proteklih godina u Srbiji bilo puno konfuzije i politike u interpretaciji istorije, te da svakako pokret oslobođenja nije bio isključivo partizanski i da se ne može poistovetiti sa komunizmom, ali i da se otišlo nesmotreno u drugu krajnost.

– Sada ispravljamo istorijsku nepravdu i vraćamo klatno tamo gde mu je mesto. Ja to doživljavam kao svojevrsnu samokritiku, kao malo istorijsko ispravljanje nepravde – dodaje Bogićević za naš list.

Podsetimo, Srbija i Beograd će oslobođenje proslavljati deset dana, od 10. do 20. oktobra, a posebno mesto svakako imaju vojna parada 16. oktobra, te svečanost u Kombank areni tri dana kasnije.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here